Česta pitanja

 

Što je zajamčena minimalna naknada?

Zajamčena minimalna naknada je pravo na novčani iznos kojim se osigurava zadovoljavanje osnovnih životnih potreba samca ili kućanstva koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba

Tko im pravo na zajamčenu minimalnu naknadu?

Zajamčena minimalna naknada priznaje se samcu ili kućanstvu koji nemaju sredstva za uzdržavanje u visini propisanoj u članku 30. stavcima 1. i 2.  Zakona o socijalnoj skrbi niti ih je u mogućnosti ostvariti radom, primitkom od imovine, kao ni od obveznika uzdržavanja.

Tko nema pravo na zajamčenu minimalnu naknadu?

Nema pravo na zajamčenu minimalnu naknadu samac ili kućanstvo ako:

– samac ili član kućanstva ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za podmirenje osnovnih životnih potreba, poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti te vrijedne pokretnine (plovila, umjetnička djela i sl.)

– je samac ili član kućanstva vlasnik imovine koju bi mogao koristiti ili prodati bez ugrožavanja osnovnih životnih potreba i time osigurati sredstva u iznosu zajamčene minimalne naknade propisane ovim Zakonom za osobno uzdržavanje ili uzdržavanje članova kućanstva

– je samac ili član kućanstva vlasnik registriranog osobnog vozila, osim osobnog vozila koje služi za prijevoz samca ili člana kućanstva korisnika prava po osnovi invaliditeta, starije i nemoćne teško pokretne osobe ili je prema procjeni stručnog radnika centra za socijalnu skrb registrirano osobno vozilo nužno radi prometne izoliranosti

– samac ili član kućanstva koristi registrirano osobno vozilo u vlasništvu druge pravne ili fizičke osobe

– je samac sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja

– radno sposobni samac nije evidentiran kao nezaposlena osoba pri nadležnoj službi za zapošljavanje, a nisu ispunjeni uvjeti iz članka 24. stavka 2.  Zakona o socijalnoj skrbi

– može osigurati uzdržavanje po drugoj osnovi

Tko može ostvariti pravo na doplatak za pomoć i njegu?

Pravo na doplatak za pomoć i njegu priznaje se osobi koja ne može sama udovoljiti osnovnim životnim potrebama uslijed čega joj je prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe u organiziranju prehrane, pripremi i uzimanju obroka, nabavi namirnica, čišćenju i pospremanju stana, oblačenju i svlačenju, održavanju osobne higijene, kao i obavljanju drugih osnovnih životnih potreba.

Doplatak za pomoć i njegu NE može se priznati osobi:

– koja ima sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju

– koja ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za pomoć i njegu

– koja ima u vlasništvu poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti

– ako prosječni mjesečni prihod samca prelazi iznos od 250% osnovice iz članka 27. stavka 2.  Zakona o socijalnoj skrbi , odnosno ako prosječni mjesečni prihod članova kućanstva prelazi iznos od 200% osnovice iz članka 27. stavka 2.  Zakona o socijalnoj skrbi u prethodna tri mjeseca prije mjeseca u kojem je podnesen zahtjev, odnosno pokrenut postupak po službenoj dužnosti

– ako doplatak za pomoć i njegu može ostvariti po posebnom propisu,

– kojoj je priznato pravo na osobnu invalidninu po  Zakonu ili na temelju drugih propisa

– kojoj je osiguran smještaj u ustanovi socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga, u zdravstvenoj ili u drugoj ustanovi, odnosno organizirano stanovanje, sukladno odredbama  Zakona ili drugim propisima.

Tko može ostvariti pravo na status roditelja njegovatelja?

Pravo na status roditelja njegovatelja priznaje se jednom od roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom koje ispunjava jedan od sljedećih uvjeta:

  • potpuno je ovisno o pomoći i njezi druge osobe jer mu je zbog održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za koju je prema preporuci liječnika roditelj osposobljen
  • u potpunosti je nepokretno i uz pomoć ortopedskih pomagala
  • ima više vrsta teških oštećenja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih), zbog kojih je potpuno ovisno o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba.

Pravo na status roditelja njegovatelja roditelj ostvaruje i nakon punoljetnosti djeteta dok ta potreba traje, a najdulje do dana ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu.

Pravo na status roditelja njegovatelja MOŽE ostvariti roditelj:

  • koji je nezaposlen
  • korisnik obiteljske mirovine
  • korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad
  • korisnik prijevremene starosne mirovine
  • zaposlen roditelj

Pravo na status roditelja njegovatelja NE MOŽE ostvariti:

  • korisnik starosne mirovine
  • korisnik invalidske mirovine

Kako ostvariti pravo na skrb izvan vlastite obitelji za djecu i mlađe punoljetne osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjima, te pravo na skrb izvan vlastite obitelji u obliku novčane pomoći za pokriće troškova prijevoza?

Skrb izvan vlastite obitelji osigurava se tjelesno i mentalno oštećenoj osobi kada je to najsvrhovitije radi njihova čuvanja i odgoja, školovanja, osposobljavanja ili psihosocijalne rehabilitacije, te iz drugih razloga zbog kojih se skrb o toj osobi ne može osigurati na drugi način.

Tjelesno ili mentalno oštećenja osoba ili psihički bolesna osoba koja pohađa nastavu radi stjecanja srednjoškolskog obrazovanja po posebnom programu ili osposobljavanja za samozbrinjavanje izvan mjesta svoga prebivališta, a ne postoji potreba skrbi izvan vlastite obitelji u okviru smještaja, ima pravo na novčanu pomoć za pokriće troškova prijevoza.

Kada se radi o ostvarivanju prava na skrb izvan vlastite obitelji radi pohađanja srednjoškolskog obrazovanja po posebnom programu, uz medicinsku dokumentaciju u Centar je potrebno priložiti i mišljenje tima za profesionalno usmjeravanje nadležne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prema mjestu prebivališta.

Kada se radi o ostvarivanju prava na skrb izvan vlastite obitelji radi osnovnoškolskog obrazovanju po posebnom programu, potrebno je priložiti rješenje ureda državne uprave za društvene djelatnosti i opću upravu.

Tko može ostvariti pravno na naknadu do zaposlenja?

Pravo na naknadu do zaposlenja ima tjelesno ili mentalno oštećena ili psihički bolesna osoba kojoj je oštećenje ili bolest utvrđena vještačenjem na Prvostupanjskom tijelu vještačenja. Pravo se priznaje nakon završenog osnovnoškolskog, srednjoškolskog ili visokoškolskog obrazovanja, a najranije s navršenih 15 godina života.

Visina naknade do zaposlenja iznosi 70% osnovice iz čl.16. Zakona o soc.skrbi, što je trenutno 350,00 kn mjesečno.

Pravo na naknadu do zaposlenja prestaje zaposlenjem korisnika, a može se ponovno ostvariti ako zaposlenje prestane neovisno o volji korisnika i on ne ostvaruje naknadu za vrijeme nezaposlenosti prema drugim propisima.

Također navodimo da nije propisan rok od dana završetka školovanja do pokretanja postupka za ostvarivanje prana na naknadu do zaposlenja, stoga to nije uvjet za ostvarivanje ovog prava.

Kako pokrenuti razvod braka ?

Razvod braka može tužbom zahtijevati bračni drug, a oba bračna druga prijedlogom za sporazumni razvod braka Bračni drugovi se mogu sporazumjeti o sljedećim pravnim posljedicama razvoda braka:

  1. mjestu stanovanja djeteta, obiteljskoj kući ili stanu koji će predstavljati obiteljski dom, načinu ostvarivanja roditeljske skrbi i ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom
  2. uzdržavanju djeteta
  3. uređivanju imovinskih odnosa bračnih drugova i
  4. uzdržavanju bračnog druga
  • Sporazum bračnih drugova o pravnim posljedicama razvoda braka sastavni je dio plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi te se mora biti u pisanom obliku.
  • Ako bračni drugovi ne sastave plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi u svezi posljedicama razvoda braka nabrojenih pod 1. i 2. odluku o tim pitanjima sud će donijeti u postupku radi razvoda braka pokrenutog tužbom, a za slučaj da bračni drugovi ne postignu sporazum o pravnim posljedicama razvoda nabrojenih pod 3. i 4. odluku o tome sud će donijeti na zahtjev bračnih drugova.
  • Bračni drugovi koji imaju zajedničku maloljetni djecu dužni su prije pokretanja sudskog postupka radi razvoda braka sudjelovati u obveznom savjetovanju. Ako se namjeravaju razvesti na temelju sporazuma dužni su sastaviti plan zajedničke roditeljske skrbi, a ako ga ne sastave do okončanja obveznog savjetovanja dužni su pristupiti prvom sastanku obiteljske medijacije u protivnom ne mogu podnijeti tužbu za razvod braka.
  • Sudski postupak oko podjele bračne stečevine ukoliko bračni drugovi imovinske odnose nisu uredili sporazumno pokreće se odvojeno od razvoda braka, kao zasebni sudski postupak

Što se podrazumijeva pod terminom „samohrani roditelj“

Samohrani roditelj je onaj roditelj koji sam živi s djetetom i sam ga uzdržava, što znači da nema prihoda od drugog odsutnog ili umrlog roditelja.

Koje su moje obveze kao korisnika koji je ostvario neko pravo u sustavu socijalne skrbi?

Korisnik socijalne skrbi dužan je službenoj osobi dati istinite osobne podatke, podatke o svom prihodu i imovini, kao i o drugim okolnostima o kojima ovisi priznavanje nekog prava i pisanom izjavom omogućiti njihovu dostupnost u postupku za priznavanje prava na novčane naknade i socijalne usluge kao i tijekom korištenja prava.

Za točnost podataka navedenih u zahtjevu za ostvarivanje prava, podnositelj zahtjeva odgovara materijalno i kazneno.

Korisnik kojem je priznato pravo iz socijalne skrbi dužan je odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana nastanka promijene prijaviti centru za socijalnu skrb svaku promjenu koja utječe na daljnje korištenje i opseg prava.

Nadalje, centar za socijalnu skrb će po potrebi, a najmanje jedanput godišnje, preispitati postojanje činjenica i okolnosti koje su bile odlučujuće za donošenje rješenja o priznavanju prava iz socijalne skrbi te donijeti novo rješenje o priznavanju prava ako su se promijenile okolnosti o kojima ovisi ostvarivanje ili opseg priznatog prava

 Kako i kome se može podnijeti pritužba na rad Centra?

Svaki korisnik centra za socijalnu skrb ima pravo izraziti svoje dojmove o radu Centra bez straha da će radi toga biti povrijeđena njegova prava ili da će on i članovi njegove obitelji biti dovedeni u nepovoljan položaj tijekom ostvarivanja prava iz sustava socijalne skrbi.

Postupak za podnošenje pritužbe:

Korisnik može podnijeti pritužbu na stručni rad, trajanje postupka, način provođenja postupka, opseg priznatog prava , dostupnost usluga , primjenu pozitivnih propisa i druge okolnosti i radnje u postupku koji se vodi po njegovom zahtjevu ili po službenoj dužnosti.

Pritužba se može podnijeti usmeno na zapisnik ili pismenim putem.

U slučaju kada je pritužba podnesena usmeno na zapisnik svaki radnik je o tome dužan bez odgode izvjestiti ravnatelja.

Ravnatelj će bez odgađanja postupiti po pritužbi i u roku od 15 dana pismeno obavijestiti korisnika o poduzetom.

Ako korisnik i tada nije zadovoljan poduzetim mjerama zaštitu svojih prava može zatražiti od Ministarstva socijalne politike i mladih, Trg Nevenke Topalušić 1, 10000 Zagreb,  www.mspm.hr, ministarstvo@mspm.hr

Pravo korisnika na žalbu

Korisnici, članovi njihovih obitelji, skrbnici i druge stranke u postupku,  mogu pod uvjetima propisanim Zakonom uložiti žalbu na rješenje  centra za socijalnu skrb  ukoliko su nezadovoljni odlukom koja je donesena u postupku ostvarivanje prava iz socijalne skrbi.

Uputa o pravnom lijeku je sastavni dio svakog rješenja kojim se odlučuje o pravima korisnika. Njome su pobliže određeni  uvjeti i način podnošenja žalbe.

Korisnik može izjaviti žalbu i kada centar za socijalnu skrb  nije donio rješenje u propisanom roku. Uložena žalba je oslobođena od naplate pristojbe.

Centar za socijalnu skrb kao prvostupanjsko tijelo koje odlučuje o pravima iz socijalne skrbi može riješiti žalbu u svojoj nadležnosti, kada su za to ispunjeni uvjeti, a ako žalbu nije moguće uvažiti, centar za socijalnu skrb će žalbu dostaviti na rješavanje Ministarstvu socijalne politike i mladih.